PROSLAVA BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM – DAN SJEMENIŠTA

U petak 8. prosinca 2017., naše Sjemenište je proslavilo svetkovinu Bezgrešnog Začeća BDM, ujedno Dan Sjemeništa. Svečano euharistijsko slavlje u sjemenišnoj kapelici predslavio je o. Nadbiskup u zajedništvu s o. Rektorom, o. Duhovnikom, don Antom Sorićem, ravnateljem Klasične gimnazije, don Josipom Radoicom PInčićem, župnikom Katedrale, don Zdravkom Katušom, ravnateljem Svećeničkog doma, don Stjepanom Vinkom, župnikom Sestrunja i tajnikom Nadbiskupa don Marinom Baturom. U svojoj homiliji o. Nadbiskup je istaknuo: ” Nakon pada prvih ljudi u Zemaljskom raju, nakon Istočnog grijeha i brodoloma prve obitelji Adama i Eve, Bog pokazuje novo znamenje na nebu: Najavljuje „drugu Evu“. Tako započinje stvaranje novoga, „boljega svijeta“ (mundi melioris origo) kako piše u Gospinome svetištu na Trškom vrhu. To je svetište građeno punih 11 godina (1750.1761.), u vrijeme kad je hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na „ostatak ostataka“ (reliquiae reliquiarum). U tom teškom vremenu okupacije naših krajeva hrvatska je hodočasnička duša zapisala: „Marija je početak boljega svijeta“. Naime, južnim dijelom hrvatskoga kraljevstva zavladala je Venecija, od Istre do Kotora. Tursko Otomansko carstvo okupiralo je nakon pada Bosne Slavoniju i Liku, i stiglo na domak Dubrovnika, Klisa i Zadra. Tada „ostatak ostataka“ upire svoj pogled prema Gospi koja je početak boljega svijeta. Ne predaje se već ovim natpisom ispovijeda vjeru da je ona Bezgrješna Djevica moćna zagovornica i odvjetnica naša s kojom treba računati za bolje sutra. Ista vjera i pouzdanje u njezin moćni zagovor ponovit će se nekoliko stoljeća kasnije, tijekom nedavnog Domovinskoga rata, kada su naši ljudi, branitelji i vojnici pošli braniti svoja ognjišta i svoja svetišta s krunicom oko vrata. Krunica je tako postala prepoznatljivi znak njezine zaštite i naše pobjede. Zbog toga se rado okupljamo oko Marije kad slavimo njezine blagdane, jer oni nam otkrivaju čar i ljepotu, značenje i ulogu Blažene Djevice Marije u našoj narodnoj povijesti, kao i u povijesti spasenja. Prva slika jest opis Adama i Eve pred izgon iz raja. Otuđeni nakon grijeha i izgubljeni optužuju, prigovaraju, zavode i predbacuju: žena na račun zmije, čovjek na račun žene. Svatko svakomu kriv. I nitko nikoga ne pravda. I ne ispričava, nego sudi i osuđuje. Pravi početak paklenih muka koji prati izgon iz Zemaljskog raja. Druga slika jest evanđeoski opis divnog susreta dviju žena: Marije i Elizabete, koji prolazi u ozračju radosti, molitve, pohvale i zahvale. Prekrasna slika molitvenog stava i zanosa. Slikovito bismo mogli reći početak raja u ovoj dolini suza. Uz ove dvije biblijske slike spomenimo i dva povijesna događaja vezana uz današnji blagdan Bezgrešnog Začeća BDM. Prvi događaj zbio se u jednom nepoznatom mjestu zemlje Izraela. Tamo se u obitelji poodmakle dobi i nepoznatog roda Joakima i Ane rodila kći kojoj sretni roditelji dadoše ime Mirjam, Marija = od Boga blagoslovljena. No, devet mjeseci prije toga dogodilo se čudo nad čudesima. I to je ono što danas slavimo: Za razliku od sve ostale djece, koja već kod začeća baštine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega očuvana. I već u tom trenutku sva u sjaju milosti i svetosti. Jedinstveno čudo i neponovljiv Božji dar. Bog ju je očuvao od istočnog grijeha koji se nama oprašta na krštenju. Zato je Elizabeta pozdravlja kao “blagoslovljenu među ženama”, a anđeo Gabrijel je oslovljava kao onu koja je “milosti puna”. Marija bez grijeha začeta, oslobođena ljage istočnog grijeha još prije rođenja. Drugi povijesni događaj zbio se u Europi, pred špiljom de Massabielle u Lourdesu. Europa je u osobitom kulturnom i znanstvenom okruženju. Francuski filozof Comte (1798.-1857.) dokazuje svojim pozitivizmom kako je kršćansko umovanje zastarjelo (“demodé”). Engleski prirodoslovac Charles Darwin (1809. 1882.) svojom poznatom teorijom o evoluciji, uči kako je svijet nastao sam od sebe i bez Boga. A revolucionarni duh pariške komune počinje osvajati i zavoditi radničke duše od Pirineja do Urala, što će uroditi Francuskim veleprevratom (1789.) i listopadskim veleprevratom u Rusiji (1918.). Upravo u vrijeme ruskoga veleprevrata pojavljuje Gospa u Lourdesu što će utjecati na promijene u Europi i u svijetu. U nepoznatom, dakle, mjestancu neukoj djevojčici Bernardetti nebeska pojava veli: „Ja sam Bezgrješno začeće“. Kako su Bogu drage i bliske nezapažene duše. Jer, on „silnike zbacuje s prijestolja, a neznatne uzvisuje“. Završimo ovo kratko razmišljanje s prekrasnim pripjevnim psalmom i Pavlovom himnom Bogu Stvoritelju iz današnjih čitanja. Dok psalmist zahvaljuje što „svi krajevi svijeta vidješe spasenje Boga našega“, Pavao u zanosu blagoslivlja Boga Oca koji „nas je zamilovao u Ljubljenome“, i „izabrao nas od postanka svijeta da budemo sveti i neporočni pred njim“ (Ef 1, 6). Ne treba se onda čuditi što sv. Ivana Damašćanski u zanosnom govoru veli da je Marija „najveća novost pod suncem, čudo nad čudesima, na nebo uznesena i zauvijek proslavljena“. A biskup sveti Anzelmo, kako čitamo danas u brevijaru, piše da je „Marijinim blagoslovom blagoslovljena sva priroda“, te dodaje kako se zbog toga „veseli podzemlje i nadzemlje, kliču pravednici i čestitaju svi anđeli“. I završava: „Ženo, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda.“ Zbog toga himan Bezgrješnoj ovako pjeva: „Ti kćeri višnje svjetlosti, Ti diko roda ljudskoga.. Početak svijeta boljega, golubice ti ponizna. Ti budi blagovjesnicom svem svijetu mira Božjega“. Zato je razumljivo zašto sveti pisci i naučitelji Crkve prikazuju i oslikavaju Mariju kao „tajanstveni kovčeg“ koji se u sveopćem potopu svijeta jedini sačuvao od propasti. I slikaju je kao “bijelu golubicu” koja je letjela iznad blatnih zemaljskih površina te se nije nikada “okaljala” u mulju zemaljskih strasti i požuda. Imakulata je onaj „šator Gospodnji“ u kojem se sam Bog utjelovio. Ona je veličanstvena duga mira koja se pojavila nakon općeg potopa kao jamstvo pomilovanja i izmirenja čovjeka s Bogom. Po Mariji, koju nam je Isus ostavio za majku, ljudi mogu opet postati djecom Božjom. Ona je uzvišeni libanonski cedar, zasađen pokraj voda tekućica, koji hrani svoju djecu na putu prema vječnoj domovini. Kao sjajna zvijezda mora Marija rasvjetljuje brodolomcima put u luku spasenja, a kao mirisavi balzam Bezgrešna liječi i ublažuje naše rane. Ovaj posebni dan povelja je ljudskoj časti i dostojanstvu. Stoga, neka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, koji nam je dao ovaj blagdan i na današnji dan stvorio i od grijeha očuvao BD Mariju. Neka je blagoslovljena i Marija koja je spremno surađivala u djelu spasenja, pa i nama omogućila zaslugom njezinog Sina postati djecom Božjom. Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus!”

Na sv. Misi su uz sjemeništarce sudjelovali i predstavnici razreda naše Klasične gimnazije, kao i studenti Teološko – katehetskog odsjeka Sveučilišta u Zadru. Proslava je završila svečanim ručkom u blagavaonici Sjemeništa.

DSC08874 DSC08887 DSC08888 DSC08890 DSC08898 DSC08899 DSC08905 DSC08913